U četvrtak, 4. studenog 2021 u Edukativnoj dvorani Kneževe palače otvorena je izložba fotografija VIDJETI DRUKČIJE? Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih kustosice dr. sc. Sandre Križić Roban.

Prvu polovicu 20. stoljeća u području fotografije u Hrvatskoj obilježile su malobrojne žene, no potrebna su dodatna istraživanja da bi se o tom vremenu relevantno zaključilo. Nakon Drugog svjetskog rata situacija se mijenja, ponajprije zahvaljujući osnutku Odjela za fotografiju pri Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, ali i intenzivnoj klupskoj atmosferi u sklopu koje je veći broj autorica dobio osnovna znanja i poticaj za rad. Tako će se od 1950. nadalje, sudeći prema zapisima vezanima uz aktivnosti Fotokluba Zagreb, a koji se nerijetko ističe kao jedan od najaktivnijih promotora fotografije u Hrvatskoj, ponovno uspostaviti stvaralački kontinuitet te poticati izlaganje.

Ni eksperimenti nisu bili nepoznanica, pa se već od 1950-ih nadalje zamjećuju višestruke ekspozicije i solarizacije, ali i tzv. subjektivna fotografija kod koje prevladava sklonost prema modernizmu. Utjecaji su stizali s raznih strana, putem odabranih stručnih časopisa, ali i u fotografskim studijima čiji su vlasnici nerijetko zastupali proizvođače fotoaparata i druge fotografske opreme. Dominacija amaterske fotografije obilježila je nekoliko poslijeratnih desetljeća i nije bila popraćena primjerenom institucionalnom podrškom, dok je kritika fotografije bila izuzetno rijetka. Ipak, fotografija se ne “događa” samo u fotoklubovima, nego je istražuju i umjetnice koje stvaraju i u drugim medijima. Osim njih, recentna istraživanja otkrila su i pojedine samouke umjetnice koje su eksperimentirale s medijem, stvarajući kolaže u kojima su koristile fotografije iz tiskanih medija, ali i fotografije koje su, možda, same snimile i/ili razvile.

Djela za ovu izložbu odabrana su kako bi potaknula raspravu o načinima i putovima kako su žene djelovale fotografski, polazeći od činjenice da, kada govorimo o ovom području, žene u fotografiju ulaze kasno i uz mnoge prepreke. Tiskani mediji bili su važno mjesto prodora fotografije u različite slojeve društva. Unatoč određenom broju specijaliziranih fotografskih časopisa, koji se u Jugoslaviji počinju objavljivati od 1911., većina njih uglavnom je posvećena tehničkim pitanjima, savjetima fotoamaterima i reklamiranju novih proizvoda. Takvo će stanje dugo potrajati, dok će se tema ženske fotografije početi razmatrati tek nakon Drugog svjetskog rata, a i tada tek sporadično i nesustavno.

Za ovu izložbu izdvojeno je pet umjetnica koje su na razne načine bile povezane s Fotoklubom Zagreb. Naime, upravo su fotoklubovi generatori promjena koje su obilježile razdoblje između 1950-ih i 1980-ih godina, koje je u fokusu ove izložbe. Većina njih, poput Slavke Pavić, Erike Šmider, Danijele Lušin i Ivančice Privore Kurtele, sudjelovala je u radu kluba te osnutku Ženske sekcije 1973. godine, nakon čega je uslijedio niz izložbi na kojima su se skupno predstavile. U istome je klubu osnovna znanja o fotografiji stekla i slikarica Jadranka Fatur, čiji fotografski opus možemo pripisati konceptualnim tendencijama karakterističnima za 1970-e godine. Uz njih, nekoliko je fotokolaža koje su između 1960. i ranih 1970-ih godina izradile samouke autorice Inka Švertasek i Nada Vrkljan-Križić. Ovakav izbor pripomoći će u rasvjetljivanju pozicije žena u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i eksperimentima u području fotografije te će potaknuti istraživanja o onome što su o ženama s kamerom u rukama govorili drugi. Je li način kako su snimale specifičan za “ženski pogled”, ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike?

Prisutnima su se obratile voditeljica Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar Nevena Štokić i kustosica Instituta za povijest umjetnosti Zagreb dr.sc. Sandre Križić Roban.

Izložba je organizirana u suradnji Narodnog muzeja, Zadar, Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb i Galerije umjetnina, Split, a ostaje otvorena do 21. studenoga 2021.