Državni arhiv u Zadru priređuje zanimljivo predavanje, ovaj put to je predavanje prof.dr.sc. Pavuše Vežića „Kneževa palača u Zadru-Povijest i preobrazbe prostora“ u utorak, 12. prosinca 2017. godine u 18 sati u Koncertnoj dvorani Kneževe palače.
Kneževa palača u Zadru – povijest i preobrazbe prostora
Kneževa palača u Zadru, poput ostalih u srednjovjekovnoj Evropi, bijaše sjedište autonomne komune i njezine uprave, gradskih vijeća i gradskoga kneza. Iz njihovih funkcija proizlazili su različiti nazivi takvih građevina: komunalna palača, municipalna palača, palača priora, i sl. Zadarska je 1288. godine zabilježena kao Velika palača. U njoj se nalazila vijećnica, sala Maiori Palatii. U 16. stoljeću pak, zapisana je i kao Sudska palača, što znači da su u njoj obavljane i sudske djelatnosti.
S pouzdanjem možemo govoriti da je postojala u 13. stoljeću. Dva vijeka potom u nekoj mjeri bijaše preuređena, te ponovo u 16. stoljeću kada je, ako ne i ranije, imala peristilno dvorište s trjemovima u prizemlju i na katu. Među njima bila je cisterna i na njoj dva zdenca. U krilima pak, uokolo bijahu spremišta i konobe, konjušnice i zatvori te stubišta prema kuhinji i uredima na katu. U manjoj mjeri preuređivana je tokom 17. i 18. stoljeća, a zatim opsežno u 19. stoljeću. Potonja pregradnja izvršena je prema nacrtima vojnoga inženjera Frane Zavorea iz 1804. godine. Njegov je projekat ´otvorio vrata´ duhu klasicističke umjetnosti i arhitekture u Zadru.
U drugoj polovini 19. stoljeća Palača bijaše objedinjena sa susjednom Providurovom u zajednički blok zgrada austrijskoga Namjesništva, odnosno sjedišta zemaljske vlade za ´krunovinu´ Dalmaciju. Gradska uprava premještena je na glavni trg (u srednjemu vijeku Platea magna, ujedno Platea civitatis Iadre, zatim Piazza dei Signori i potom Narodni trg). Na njemu je kuća porodice Pedrini, građevina iz 18. stoljeća, prenamijenjena u zgradu gradske općine, tadašnji Municipio.
Nakon Drugoga svjetskog rata pak, Kneževa palača je preuređena za potrebe Gradske knjižnice, Gradske glazbe, Muzičke škole, Koncertne dvorane i Pjevačkoga društva Petar Zoranić, sve pod zajedničkim imenom Dom kulture. Tako je dočekala teška razaranja u četničkim bombardiranjima Grada 1991. godine. Uslijedila je dugotrajna obnova i prenamjena zgrade u današnje prostore dijela Narodnoga muzeja i obnovljene Koncertne dvorane.
Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.
